Kako zasrati remaster klasika: koji se vrag dogodio s GTA: Trilogy?

---

GTA: The Trilogy – The Definitive Edition sve je samo ne najbolje izdanje kultnih GTA igara. Trenutno stanje te remaster kolekcije tehnički je neuredno na gotovo svim platformama. Skoro 20 godina stare igre ne vrte se u stabilnih 60 sličica po sekundi na aktualnim konzolama, a verzija za Nintendo Switch prepuna je svakojakih problema od zamućenosti, usporavanja do sramotno loše kvalitete zvuka. Inačica za PC uklonjena je iz prodaje odmah prvoga dana nakon lansiranja.

Sve te stvari upućuju na to da je proces remasteriziranja kultnih GTA igara bio šlampav od starta. No, važno je naglasiti da tu ne mislimo na estetske promjene u vizualnom dizajnu igara, na koje su neki igrači imali prigovore i prije nego se GTA: The Trilogy pojavio. Ponavljamo da se ovdje radi o remasteru, a ne o preradi starih igara. U tom je kontekstu razumljivo zašto se nije išlo na redizajn iz temelja… ali naravno da to ne opravdava tehnički nered koji smo na kraju dobili.

Vrijeme se ne može vratiti unatrag i šteta je već učinjena. Možemo jedino pokušati razjasniti zašto je do ovoga došlo. Brzi odgovor je: zbog pohlepe i želje za brzom zaradom. No, nas više zanima kako s tehničke strane zasrati remastere voljenih igara. Mislim, ako nisu htjeli mijenjati previše toga i raditi preradu iz temelja, zar je toliko teško samo poboljšati grafiku? Kako puko proljepšavanje cijenjenih igara može rezultirati ovakvim promašajem?

Razlog prvi: promjena enginea

Stare GTA igre temeljile su se na danas starom RenderWare engineu kojega u Rockstaru više nisu koristili nakon GTA 4. Taj engine nije osobito kompatibilan s modernim hardverom pa je za GTA remastere odlučeno kako će se igre prebaciti na Unreal Engine.

Važno je naglasiti da je prebacivanje igre u drugi engine uvijek veliki pothvat. Čak i kad se radi o srodnom engineu, tj. prelasku sa stare na novu verziju, to zahtijeva dosta posla. U ovom slučaju Unreal engine je navodno odabran zbog toga što je imao opciju uvoza materijala iz starog RenderWare enginea. To je značilo da se svjetovi GTA igara u Unreal engineu nisu morali slagati ispočetka; temelj je bio iskoristiv i samo ga je trebalo prilagoditi novom okruženju. Međutim, nekad je teže prilagoditi postojeće stvari nego krenuti sve ispočetka.

Razlog drugi: baza nije idealna

Nije sasvim jasno koja je verzija igara bila uzeta za GTA: The Trilogy. Jedni sugeriraju da su baze za remastere bile mobilne verzije GTA igara, dok drugi kažu da se remasteri temelje na starim PC verzijama. Kako god bilo, nitko ne vjeruje da su temelj remastera predstavljale najstarije verzije GTA 3, Vice City i San Andreasa. Znate, one koje su bile i najkvalitetnije.

Zvuči pomalo kontradiktorno, ali GTA igre su sa svakom sljedećom verzijom postajale sve lošije. Primjerice, uklonjen je dobar dio pjesama koje su bile dostupne u originalu, grafički su proljepšane u nekim segmentima da bi bile siromašnije u drugima, uklonjene su neke šifre i sl. Verzija San Andreasa za PC savršen je primjer lošeg porta jer je verzija koja se prodavala na Steamu bila po mnogo čemu inferiornija ranijoj verziji, do te mjere da su modderi za nju morali kreirati San Andreas Downgrader mod.

Ukratko, sad imamo loše temelje postavljene na strano tlo… što još može poći po krivu?

Razlog treći: posao za drugoga

GTA Online zarađuje previše novca da bi se PS5 i XSX/S verzijama Grand Theft Auta 5 bavio itko drugi osim glavne ekipe Rockstara. Posao remasteriziranja starih GTA igara zapao je stoga vanjski studio koji je prebacivao iste igre na mobitele prije nekih šest godina. Ne želim reći da Grove Street Games nije sposoban studio, samo da je jasno kako GTA: The Trilogy nije imao raspoložive resurse kao drugi projekti kakve smo navikli vidjeti od Rockstara.

It’s so fun to see players out there really enjoying what we’ve put together for them. I’m honestly enjoying this unparalleled level of scrutiny on our studio. Today we are celebrating our monumental project launch, while we work on updates. 🙂

— Thomas Williamson (@TSWilliamson) November 11, 2021

Iz toga je vidljivo koliko je vlasnicima GTA franšize bilo stalo do ovog projekta. Istina je da razvoj remastera ne traži jednako velike resurse kao izrada potpuno nove igre, ali ovdje pričamo o remasterima iznimno cijenjenih i voljenih igara, a uz to još i dosta starih naslova. Čini se da je obujam tog posla ipak bio prevelik za jedan vanjski tim koji se pod stiskom roka isporuke odlučio za neke prečace.

Razlog četvrti: prečaci

Dakle, developeri su u Unreal engine mogli ubaciti posložene materijale iz postojećih igara, ali to je svejedno tek manji dio posla. Ostaje im ipak programirati i srediti interakciju praktički svega u skroz novom engineu. I to ne u jednoj igri, nego u tri. A uz to ne možemo pričati o remasterima ako materijali iz igara nisu proljepšani. Dosta je to veći zalogaj od pukog portanja igara na mobitele, pogotovo ako znamo da tim razvija igru za osam različitih platformi (PC, PS4, PS5, XBO, XSX/S, Switch, Android i iOS).

Sudeći po neslužbenim analizama, ekipa Grove Street Gamesa proces uljepšavanja skratila si je tako što su koristili upscaling tekstura pomoću strojnog učenja, odnosno umjetne inteligencije. Umjesto da su ručno sređivali sve teksture da bi bile detaljnije i veće razlučivosti, taj su posao prepustili umjetnoj inteligenciji. To je brži proces, ali isto tako i manje pouzdan jer umjetna inteligencija treba biti dobro „istrenirana“ da bi u poboljšavanju tekstura sačuvala njihovu izvornu ideju. A s obzirom da pričamo o mutnim teksturama iz starih igara, ponegdje se AI upscalingom nisu mogle razaznati neke sitnice. U najbanalnijim je slučajevima slovo M tako postalo slovo H. U ozbiljnijim je slučajevima stari lik postao mladi lik i sl.

Razlog peti: nepromišljenost i manjak testiranja

Jedno je prepustiti uljepšavanje tekstura automatiziranom procesu, a drugo je kad od stabala ne vidiš šumu. To se na primjer dogodilo s idejom da se u remasterima poveća pogled u daljinu – toliko da igrač vidi i prazninu izvan same mape. Jedno je što netko nije razmišljao kako će ta „više je uvijek bolje“ filozofija zapravo naštetiti igri, a drugo je što očito nitko nije testirao igru dovoljno temeljito pa primijetio takvo što.

Najlakše je reći: to je remaster već postojeće igre, što tu imaš testirati? No, netko je očito bio svjestan toga da će određeni propusti postojati. Taj dio možemo zaključiti iz odluke da se GTA: The Trilogy medijima ne ustupi za recenziranje  prije samog izlaska.

Razlog šesti: lansiraj pošto-poto

Velike izdavačke kuće imaju obvezu da s nekom novom igrom budu prisutne na tržištu u aktivnom periodu pred blagdane. U slučaju tvrtke Take-Two Interactive kalendar bi bio prazan da nije GTA: The Trilogyja. GTA 5 za aktualne konzole odgođen je za 2022., baš kao i WWE 2K22 te PGA Tour 2K22. S takvom rupom u rasporedu, GTA: The Trilogy je morao izaći – bio spreman ili ne bio.

Nažalost, forsirano lansiranje značilo je da će ljude trebati nekako potaknuti (da ne kažemo forsirati) na kupnju tog proizvoda. Tu je Take-Two povukao potez eliminiranjem mogućnosti izbora. Iz prodaje su povukli stare verzije igara koje su se prodavale pojedinačno, te su nametnuli GTA: The Trilogy kao jedino živuće izdanje starih GTA igara, u paketu koji košta 60 eura. Uzmi ili ostavi.

Posljedice?

Bilo bi lijepo reći da su se Take-Two i Rockstar opekli ovakvim potezima i naučili svoju lekciju. Nažalost, baš kao i u slučaju Cyberpunka 2077, tehnički nered od igre vjerojatno neće rezultirati lošijom prodajom. Ipak ovdje govorimo o poznatom serijalu i kultnim igrama. A narušeni imidž ionako je za izdavača igre manje neugodna stvar nego biti bez aktualnog proizvoda na tržištu u predblagdanskoj sezoni.

U cijeloj ovoj situaciji najviše žalosti to što originalne verzije igara bivaju zamijenjene lošijim izdanjima. U slučaju novih igara koje izađu u katastrofalnom izdanju nemamo izbora, dok je ovdje šteta dvostruka. Ili kako bi se u narodu reklo: usrali su i šefa i stanicu.